Kip Dobroga Pastira postavljen je u svetištu iza oltara, visok je 7,15 m, zajedno s postoljem čak 9,15 m, a teži oko 30 tona. Ikonografski prikaz Krista kao pastira zasnovan je na tekstovima evanđelja koje ga prikazuju kako na ramenima nosi ovcu ili janje (Lk 15,4-5) ili se pak nalazi usred stada ovaca (Iv 10,2-16).

Ovaj je prikaz simbol Kristove ljubavi prema ljudima. Nalazimo ga na slikama u katakombama i na reljefima sarkofaga već u 3. stoljeću , a vrlo je čest sve do 7. stoljeća kada se polako gubi.
Desno od svetišta je kip svetog Fabijana - pape i Sebastijana - vojnika, koji među sobom čuvaju Svetohranište za hostije koje je umanjeni prikaz crkve sv. Fabijana i Sebastijana. U sredini svetišta je oltar s prikazom Posljednje večere. U oltar je ugrađen kamen temeljac, skinut s pročelja zagrebačke katedrale. Postolje oltara teži oko 2,5 tone, a na njemu je i ploča od bračkog mramora težine 385 kg.

Lijevo od oltara je ambon, izveden kao četvrtasti stup-tzv.''stup kršćanstva''. Na svakoj strani uklesan je križ, a u uglovima likovi evanđelista: Marka, Mateja, Ivana i Luke. Težine je oko 300 kg. Križni put je izveden reljefno, a postavljen je na zidovima lijevo i desno od svetišta. Svaka postaja teži između 250 i 300 kilograma.

Cijela unutrašnjost crkve zamišljena je kao čovjekov životni put. Na ulazu u crkvu je postavljen kip Ivana Krstitelja sa svetom vodom. On simbolizira rođenje-ulazak u kršćanstvo. S lijeve i desne strane nalaze se postaje koje simboliziraju život sa svim njegovim teškoćama na koje nailazimo na putu prema Kristu - Dobrom Pastiru. Na kraju tog puta dolazimo do zida. Isus razdvaja taj zid otvarajući nam vrata vječnosti. Njegova ispružena ruka poziva nas da dođemo k Njemu. S Njegove lijeve strane nalaze se Fabijan i Sebastijan koji predstavljaju patrone i čuvaju Svetohranište. Oni su tu, iako su već davno napustili naš svijet – potvrda vječnoga života.

Lijevo od Pastira je kip Njegove majke, Blažene Djevice Marije, koja je okrenuta prema Njemu, gledajući svu Njegovu veličinu i svijetlost. Kip je visok oko 4 metra. Svi kipovi izrađeni su od reparaturnog kamena, tzv. vincita. Kamen je uzet iz okolice Varaždina kako bi ostao u istom podneblju i tako zadržao kvalitetu. Svi su radovi izrađeni klasičnom kiparskom tehnikom i djelo su našeg župljanina Nikole Šanjeka, akademskog kipara - magistra. Nikola je rođen 08.11.1979. godine u Varaždinu. Nakon što je odbijen na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu (zbog matematike), upisao je Akademi den bildenden Kunste u Beču. Sav materijal i svi njegovi uradci, velikodušan su dar župi.