Crkva sv. Fabijana i Sebastijana
Crkva sv.
Sebastijana i
Fabijana
Crkva sv. Fabijana i Sebastijana
Povijesni podaci U knjizi “Povijest grada Varaždina” piše:” Varaždinci su 1680. godine pretrpjeli mnogo straha zbog strašne kuge koja je morila narod u srednjoj Europi. Od kuge je veoma stradala Štajerska, gdje je pomrlo mnogo ljudi u Grazu i Ptuju. Iz Štajerske je kuga doprla u Hrvatsko zagorje, naročito u Ivanec, Hrašćinu i Zajezdu. Kuga se pojavila i u samoj okolici grada Varaždina, gdje je zatirala svijet u Križovljanima, u Vidovcu i u Gornjoj Voći. Od straha pred kugom odlučilo je gradsko vijeće u Varaždinu da će podići kapelicu svetom Fabijanu i Sebastijanu ako kuga ne dopre u grad Varaždin. I zaista je Varaždin bio pošteđen od ove strašne pošasti.” U Državnom arhivu grada Varaždina, u knjizi “Liber Fassionum” 1674.-1714. gradski notar je zapisao (s latinskog prevela Karmen Levanić): Spomen na utemeljenje kapele Svetih Fabijana i Sebastijana.
Godine 1680., dana 14. mjeseca rujna, u Vijećnici Slobodnog i kraljevskog grada Varaždina od gospode suca, senatora i ostale Općine istoga grada na zajedničkoj sjednici, da se otkloni osobiti bič Svemogućega Boga što je kroz kugu prijetio u susjednim krajevima, osobito snažno harajući u Ptuju, zaključeno je i jednoglasno odlučeno da se na slavu kao prvo, najmilostivijega Boga i preslavne djevice Marije, najmoćnije zaštitnice, zatim na slavu svetih Fabijana i Sebastijana, Roka, Franje Ksaverskoga i blažene Rozalije sagradi zavjetna kapelica zajedničkim troškovima Grada, izvan predgrađa i ulice iznad Novaka, na području Grada; neka priskoče tako svi građani kolima za dovoz kamenja i svojim milodarima prema mogućnostima koji će biti prikupljeni u Gradu od poštovanoga Luke Kuzmića, senatora, i Ivana Mušmona, građanina. Izvan predgrađa pak za skupljače milodara postavljeni su Juraj Gašparić i Mihael Gašparlin, koja dvojica su smjesta postavljeni za skrbnike iste kapele koju treba izgraditi. Kao povjerenici ili posjetitelji nemoćnih i razlikovatelji bolesnih u gradu.
Izvadak iz Spomenice župe Sv. Nikole Varaždin”: Godine 1681. stradao je Varaždin od kuge. Prestrašeni građani stali su iste godine graditi kapelu u čast sv. Fabijana i Sebastijana, koji su zaštitnici protiv kuge.
Sama kapelica bila je zidana, a imala je drveno predvorje. Godine 1800. produljena je kapela, sagrađen toranj i sakristija darom građana. Dužina joj je 18 metara, širina joj je 6 metara, visina lađe 7 metara, visina tornja 17 metara. Svetište joj je od klesana kamena (prvobitna kapela!), lađa i toranj od cigle, a krov pokriven crijepom. Ima u kapeli kripta (zatrpana oko godine 1972.-op.p.). Oko nje bilo je groblje do godine 1773. Kapela je sagrađena na kraju Optujske ulice, na Rudini 41, koja nosi katastarsku česticu 1432…” 10. listopad 1932.- u Spomenicu župe sv. Nikole zapisuje župnik Mihovil Kanoti:” Kapelu sv. Fabijana i Sebastijana našao sam prigodom primopredaje župe u najderutnijem stanju. Upravo je bilo nedostojno da se je služba Božja vršila u takvoj kapeli. Kapela sama nema dostatne glavnice, ljudi će teško sabrati potrebitu svotu, pa sam tražio dobrotvora, koji bi bio voljan u tu svrhu žrtvovati oko 10 000 dinara. Ne nađoh ga. A vruće sam želio i krajnja je bila potreba da se kapela popravi. Kako sam dobro prodao prošlogodišnje vino, odlučio sam, da u čast svetim mučenicima Fabijanu i Sebastijanu svojim vlastitim novcem namirim renovaciju kapele. Po Crkvi primio, Crkvi i dajem, da bude Bogu slava a duši spas. Pozvao sam kipara Hohnjeca iz Celja, koji je kroz mjesec dana sa dva pomoćnika izveo renovaciju. Na velikom oltaru skinuo je sav stolarski posao te na opće začuđenje otkrio na zidu divni fresko oltar. Osvježio je boje i ne treba ljepšeg oltara.
Nad oltarom osobito je lijepa fresko slika sv. Tri Kralja. Pokrajnji oltari sv. Filipa i sv. Rozalije bili su ruševni. Trule dijelove izmijenio je novima, slike na njima temeljito očistio, pa su sada lijepi ukras kapele…Tako renoviranu kapelu blagoslovio je kanonik i protonotar Matija Proštenik 5. rujna 1937. Na zamolbu župnika gradsko je zastupstvo dalo temeljito popraviti kapelu izvana i krov za 8000 dinara. U kapeli sv. Fabijana dogodio se tom zgodom nemio slučaj. Zidari su morali raditi i u kripti. U njoj je bilo mnogo lubanja i kosti. Jedan zidarski pomoćnik nabacivao se je s lubanjama uz pogrdne riječi. Drugi dan bio je mrtav od otrovanja. Na prstu desne ruke imao je mali otvoreni prištić, lubanjom se inficirao i umro u strašnim mukama… U kapeli sv. Fabijana kršten je trgovac Hirsl Emil koji je kao spomen dao popoditi omorikovim daskama cijelu kapelu i sakristiju. Nakon potpune renovacije kapele sv. Fabijana oduševili su se župljani za nabavu novoga harmonija i zvona. Pg. Mrazović Blaž, gradski namještenik i Milivoj Halužan, trgovac, u nekoliko dana sabraše potrebnu svotu za oboje. Harmonij nabavljen je kod tvrtke Franz Janko u Ljubljani za dinara 2.000, a zvono je salila tvrtka Lebiš u Zagrebu za dinara 1.800. Važe 37 kg a glasa je C. Posvećeno je sv. mučenicima Fabijanu i Sebastijanu, a kumovao je g. Milivoj Halužan. Blagoslovio ga je župnik Mihovil Kanoti dana 15. svibnja 1938. uz prigodni zahvalni govor dobrim darovateljima. I tako je sada kapela sv. Fabijana potpuno obnovljena i svim opremljena…”
Oltari u Crkvi sv.Fabijana i Sebastijana
Glavni oltar posvećen je svetom Sebastijanu, vojniku. Na slici je prikazan sv. Sebastijan izboden strelicama, a kraj njega je anđeo. Iznad je osmerokraki zvjezdasti amblem u kojem su prikazana Tri Kralja.
